hosting menu left
hosting menu right

logo
Sindikalni prosvjedi, Zagreb, travanj 2008., MASA
Početna Teorija i praksa
Teorija i praksa
Errico Malatesta (1921): Klasna borba ili klasna mržnja - O mom suđenju PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 09 Siječanj 2012 13:20

Poroti u Milanu predstavio sam neke ideje o klasnoj borbi i proletarijatu koje su izazvale kritiku i čuđenje. Zbog toga je najbolje da ih pobliže pojasnim. 

Ljutito sam protestirao protiv optužbi da potičem na mržnju; objasnio sam da sam u svojim djelima uvijek težio prikazati kako društvena nepravda ne ovisi o zloći jednog ili drugog gospodara, jednog ili drugog upravitelja, već ponajviše o gospodarima i upraviteljima kao institucijama; dakle, lijek ne leži u promijeni pojedinih vladara, već je potrebno dokinuti sam princip po kojem ljudi dominiraju nad ljudima; također sam objasnio da sam uvijek naglašavao kako proleteri nisu individualno bolji od buržoazije, čemu svjedoči činjenica da se radnik ponaša poput običnog buržuja, ili čak i gore, čim se nekim slučajem dokopa bogatstva i moći. 

Više...
 
Beltrán Roca Martínez: Anarhizam, antropologija i Andaluzija: Analiza CNT-a i „novog kapitalizma“ PDF Ispis E-mail
Srijeda, 28 Prosinac 2011 03:14

Teorija sustava može nam pokazati kako se organizacije razvijaju, što im omogućava preživljavanje promjena u svojim okolinama. Takva analiza također pokazuje zašto CNT prolazi kroz tako duboku krizu: on je sindikat koji je u potpunosti isključen iz svijeta rada. CNT je osnovan u društvu vrlo različitom od današnjeg. Unatoč mnogim značajnim promjenama koje su se pojavile od 1910., njegova organizacijska struktura i ideološke postavke ostali su praktično nepromijenjeni. 

Potreba za promjenom nije pronašla zajednički odgovor od strane njegovih militanata. CNT je trenutačno podijeljen  između dvije tendencije, koje ćemo nazvati „anarhističkom“ i „sindikalističkom“. Unatoč općem konsenzusu oko principa nesudjelovanja u sindikalnim predstavničkim strukturama, obje tendencije natječu se za kontrolu nad CNT-om. Završit ćemo ovaj tekst davanjem primjera seviljskog CNT-a, koji može biti klasificiran kao sljedbenik „sindikalističke“ tendencije: imao je nešto uspjeha u kontekstu „novog kapitalizma“.

Više...
 
Wayne Price: Zašto nisam pacifist PDF Ispis E-mail
Srijeda, 21 Prosinac 2011 02:24

Revolucija, nasilje i nenasilje

Dok apsolutni pacifisti u općoj populaciji čine malenu manjinu, istovremeno sačinjavaju velik dio unutar anarhističkog pokreta. Pacifisti se protive ratu i bilo kakvoj vrsti masovnog nasilja pod bilo kakvim okolnostima, čak i u svrhu obrane od vojne invazije ili tijekom provedbe demokratske revolucije. Mnogi pacifisti su ujedno i anarhisti – kako se protive vojskama, tako se protive i policiji. Znalo se reći u šali (ne znam koliko istine ima u tome) da su se tijekom povlačenja pacifističke Lige protiv rata odigravala utakmice softballa između anarhista i članova Socijalističke stranke. 

Kada sam prvi put „postao“ anarhist, prihvatio sam anarhističko-pacifističku tendenciju. Divio sam se pacifistu Paul Goodmanu, koji je možda bio najutjecajniji anarhist šezdesetih. Također sam se divio vodećim radikalnim pacifistima - velikom A.J. Musteu, Davidu Dellingeru, Davidu McReynoldsu i Bayardu Rustinu. Ovi ljudi su kombinirali pacifizam s radikalnom, čak i revolucionarnom kritikom kapitalizam i ratnohušačke države. Proučavao sam Gandhija, koji nije bio anarhist (predvodio je pokret za ostvarenje nacionalne države Indije), ali je bio decentralist. 

Više...
 
Murray Bookchin: Značenje konfederalizma PDF Ispis E-mail
Petak, 23 Prosinac 2011 01:37


Da bi se osporio slučaj, direktne, učestvovne demokracije, upotrjebljen je tako učinkovito mali broj argumenata - od tvrdnje da živimo u „kompleksnom društvu“. Suvremeni populacijski centri, rečeno nam je, preveliki su i prekoncentrirani da bi dozvolili direktno donošenje odluka na baznoj (grassroot) razini. Navodno je i naša ekonomija toliko „preglobalna“ da bi se razmrsile sve zakučastosti proizvodnje i trgovine. Savjetuju nam da je u našem postojećem transnacionalnom, često iznimno centraliziranom, društvenom sistemu bolje pojačati predstavljanje unutar države i povećati efikasnost birokratskih institucija, nego zagovarati utopističke "lokalističke" sheme narodne kontrole nad političkim i gospodarskim životom. 

Više...
 
Ivana Kljajić: Uistinu slobodno i organizirano društvo – anarhosindikalističke smjernice za organizaciju društva PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 27 Studeni 2011 19:45

Društvo u kojem živimo postavljeno je na trulim temeljima – na vjeri u kapitalizam i povjerenju u državu. Ovi su se temelji do sada prihvaćali bezupitno i bezuvjetno čak i kada je iskustvo pokazivalo da su katastrofalni za čitavo čovječanstvo.

Ekonomski sustav kapitalizma, a i društveno uređenje u obliku države, o čemu će biti riječi kasnije, doveli su nas do strašne bijede za većinu stanovništva i ogromnog bogatstva za minornu manjinu. Doveli su nas do života u svijetu u kojem nam svakodnevno prijeti opasnost – opasnost od gladi, od smrti, od nasilja, organiziranog od strane države ili pojedinaca. Čovjek je propao materijalno daleko ispod razine ljudskog dostojanstva. Osim što je propao materijalno, čovjek je propao i duhovno. Otuđio se sam od sebe, otuđio se od drugih ljudi i otuđio se od svoje stvaralačke i proizvodne djelatnosti. 

Više...
 
« Početak«12345678910»Kraj »

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.