hosting menu left
hosting menu right

logo
Sindikalni prosvjedi, Zagreb, travanj 2008., MASA
Početna
Mihail Bakunjin PDF Ispis E-mail
Utorak, 06 Listopad 2009 22:26
U anarhističkome pokretu nailazimo na mnoge aktiviste i aktivistkinje poznate po svojem djelovanju, idejama i književnom radu. Jedan od najpozantijih je ruski anarhist Mihail Bakunjin.
 
Mihail Aleksandrovič Bakunjin rođen je 30. svibnja 1814. u Pryamukhinu (Rusija), a umro je 13. lipnja 1876. u Bernu (Švicarska).
 
Anarhisti nemaju božanskih vođa niti sveznajućih proroka. Nitko nije uvijek u pravu i nitko nije iznad kritika. Onaj tko nikada ne griješi: a) nije čovjek ili b) osoba je koja nikada ništa ne radi.
 
Inspiraciju je moguće naći u tuđem radu i idejama bez padanja u zamku nekritičkog divljenja i slijepog sljedbeništva.
 
Prvi koraci prema slobodi
Rođen 1814. u carskoj Rusiji, Bakunjin je brzo stekao goruću mržnju prema nepravdi. U 21. godini, nakon nekoliko godina provedenih u uniformi, napustio je vojsku i počeo se kretati u demokratskim krugovima.
 
Devet godina kasnije, susreo se s radikalima - Proudhonom i Marxom - u Parizu. Do tada je razvio teoriju prema kojoj je osloboođenje ostvarivo revolucionarnim ustankom naroda.
 
Zbog svojeg zalaganja za demokraciju i anti-kolonijalizam, postao je glavni neprijatelj većini europskih političara/vladara. Iz Francuske je protjeran 1848. godine zbog govora podrške za poljsku neovisnost.
Njegova strast prema slobodi i jednakosti te osuda privilegiranosti i nepravde, doprinijela je snažnom odjeku njegovog imena u suvremenom radikalnom pokretu.
 
Sljedeće godine odlazi u Dresden gdje ima glavnu ulogu u svibanjskoj buni. To je dovelo do njegovog uhićenja i osuđen je na smrt. Izručen je Austriji i ponovno osuđen na smrtnu kaznu. No, prije no što je krvnik stavio omču oko njegova vrata, Rusija je zatražila njegovo izručenje i sljedećih je šest godina proveo kao zatvorenik bez suđenja u Tvrđavi sv. Petra i Pavla. Iza otpusta iz zatvora, uslijedilo je izgnanstvo u Sibir.
 
Bijeg iz Sibira
Dramatičan bijeg izveo je 1861. i vratio se u Europu preko Japana, Panamskog kanala i San Francisca. Sljedeće je tri godine proveo boreći se za poljsku neovisnost. Tada je počeo ponovno promišljati vlastite ideje. Bi li nacionalna neovisnost kao takva vodila prema oslobođenju radničke klase? To ga je udaljilo od nacionalizma i usmjerilo prema anarhizmu.
 
Međunarodnom udruženju radništva, savezu radikalnih i sindikalnih organizacija s podružnicama u većini europskih zemalja, pridružio se 1868. Njegove su se ideje širile velikom brzinom i postao je dijelom anarhističkog pokreta. Iako se slagao s većim dijelom Marxovih ekonomskih teorija, odbacivao je autoritarnu politiku i glavna podjela u Internacionali bila je ona između anarhista i marksista.
 
Dok je Marx vjerovao da se socijalistički sustav može izgraditi preuzimanjem države, Bakunjin je razmišljao o uništenju postojećeg sustava i stvaranju novog društvenog uređenja utemeljenog na slobodarskim savezima slobodne radničke klase. Takvu su politiku uskoro počele slijediti zemlje Interncionale - Italija i Španjolska, i ona se širila dalje u Švicarsku, Belgiju i Francusku. Nakon neuspjelog napada na anarhističku teoriju, Marx i njegovi sljedbenici započeli su kampanju protiv Bakunjina.
 
Pokret je rođen
Komitet je započeo istragu o optužbama i po mišljenju većine, proglašen je krivim i izbačen. Švicarska je sekcija zatražila dodatni kongres na kojem su optužbe odbačene. (Na međunarodnom je sastanku Bakunjih također obranjen i usvojeno je anarhističko stajalište koje odbacije svaku vladavinu neke manjine).
 
Poraženi, Marx i njegovi sljedbenici preselili su Glavno vijeće Internacionale u New York gdje je postalo posve nevažno. Teorije koje je Bakunjin razvio u zadnjem desetljeću svojeg života, napredovale su od osnovne ideje do suvremenog anarhističkog pokreta. Iscrpljen životnom bitkom, Bakunjin je umro u Švicarskoj 1. srpnja 1876.
 
Njegova je ostavština ogromna. Iako je pisao manifeste, članke i knjige, nikada nije dovršio niti jedno poveće djelo. Prvenstveno kao aktivist, znao se doslovno zaustaviti usred rečenice kako bi odigrao svoju ulogu u bitkama, štrajkovima i ustancima. Ono što je ostavio budućim naraštajima, kolekcija je odlomaka. Pa ipak, njegovi su spisi prepuni uvida koji su i danas značajni onoliko koliko su bili u njegovo vrijeme.
 
Pogibelji diktature
Premda je shvaćao da ideje i intelektualci imaju važnu ulogu u revoluciji, ulogu obrazovanja i artikuliranja ljudskih potreba i želja, ipak je iznio jedno upozorenje.

Upozoravao ih je protiv nastojanja da preuzmu moć i stvore diktaturu proletarijata.Ideja da bi manja skupina ljudi, koliko god oni bili dobronamjerni, mogla izvesti državni udar na dobrobit većine, hereza je koja nema veze sa zdravim razumom. Mnogo prije Ruske revolucije, upozorio je na novu vrstu intelektualaca i polu-intelektualaca koji bi  mogli pokušati zauzeti mjesto vladara i moćnika, niječući radničkoj klasi njezinu slobodu.
 
Godine 1873., vrlo je točno predvidio da će pod diktaturom proletarijata vođe marksističke partije zapravo u svojim rukama koncentrirati svu vlast i podijeliti masu na dvije velike grupe - industrijsku i poljoprivrednu - pod direktnim zapovijedima državnih inženjera koji će stvoriti novu privilegiranu naučnu i političku klasu.
 
Bakunjin je shvatio da je vlast sredstvo kojim manjina vlada. Zaključio je da dosadašnju "političku moć", odnosno koncetraciju moći u rukama manjine, treba ukinuti. Umjesto nje, "socijalnom revolucijom" će se promijeniti odnosi među ljudima, a moć će se iz ruku manjine premjestiti u ruke većine kroz njihove vlastite federacije i dobrovoljne organizacije.
 
U svakom je smislu - u teoriji i u praksi – potrebno odbaciti sve što ima veze s političkom moći, jer dok god ona postoji, postojat će oni koji vladaju i oni kojima se vlada, gospodari i robovi, eksploatatori i ekspoatirani.
 
Tko sada može reći da nije bio u pravu?
 
Prijevod: Milena Labud
Izvor: Workers Solidarity Movement
Centar za anarhističke studije, listopad 2009. 
 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.