hosting menu left
hosting menu right

logo
Španjolska 1936, CNT-AIT
Početna
Organizacijska platforma Sveopceg saveza anarhista (nacrt) PDF Ispis E-mail
Utorak, 16 Veljača 2010 22:41

Povijesna pozadina


NESTOR MAHNO i PETAR ARŠINOV su zajedno s drugim prognanim ruskim i ukrajinskim anarhistima 1925. u Parizu pokrenuli dvomjesečnik Dielo Trouda. To je bio vrlo kvalitetan anarhokomunistički teorijski časopis. Na ideju za takav časopis su došli godinama prije, dok su obojica sjedili u zatvoru Butirky u Moskvi. Sada je ta ideja bila ostvarena. Mahno je tijekom tri godine napisao članak za gotovo svako izdanje. Grupi se 1926. pridružila IDA METT (autorica djela "Kronstadtska komuna" koje je raskrinkalo boljševizam), koja je nedavno pobjegla iz Rusije. Te je godine objavljena "Organizacijska platforma".

Objavljivanje "Platforme" su mnogi pripadnici internacionalnog anarhističkog pokreta dočekali s gnjevom i ogorčenjem. Prvi ju je napao ruski anarhist Voljin, koji se tada isto nalazio u Francuskoj i koji je zajedno sa Sébastienom Faureom utemeljitelj "Sinteze" koja je pokušala opravdati zbrkanu mješavinu anarhokomunizma, anarhosindikalizma i individualističkog anarhizma. Zajedno s Mollie Steimer, Fléchineom i drugima, napisao je odgovor u kojem je ustanovio da "tvrditi da je anarhizam samo teorija klasa znači ograničiti ga na samo jedno gledište".

Grupa Dielo Trouda se nije dala zastrašiti i 5. veljače 1927. su poslali pozivnicu na "međunarodnu konferenciju" prije koje je trebao biti održan pripremni sastanak 12. istog mjeseca. Tom su sastanku, osim grupe Dielo Trouda, prisustvovali delegat Francuske anarhističke mladeži, Odeon, Bugar Pavel u individualnoj nadležnosti, delegat poljske anarhističke grupe Ranko i još jedan Poljak u individualnoj nadležnosti, nekoliko španjolskih militanata, među njima Orobón Fernández, Carbó i Gibanel, Talijan Ugo Fedeli, Kinez Chen i Francuz Dauphin-Meunier; svi u individualnoj nadležnosti. Taj prvi sastanak je održan u maloj stražnjoj sobi jednog pariškog kafića.

Postavljena je privremena komisija, čiji su članovi bili Mahno, Chen i Ranko. 22. veljače je svim anarhističkim grupama poslan poziv. Sazvana je međunarodna konferencija i održana je 20. travnja 1927. u Hay-les-Roses blizu Pariza, u Cinéma Les Roses.

Onima koji su prisustvovali prvom sastanku pridružili su se jedan talijanski delegat koji je podupirao "Platformu", Bifolchi i još jedna talijanska delegacija iz časopisa "Pensiero é Volonta", Luigi Fabbri, Camillo Berneri i Ugo Fedeli. Francuzi su poslali dvije delegacije, jednu s Odeonom, sklonu "Platformi" i još jednu koju je predvodio Séverin Ferandel.

Iznesen je prijedlog da se:

  1. klasna borba prizna kao najvažnija sastavnica anarhističke ideje;
  2. anarhokomunizam prizna kao temelj pokreta;
  3. sindikalizam prizna kao osnovna metoda borbe;
  4. prizna potreba za "Sveopćim savezom anarhista" utemeljenim na ideološkom i taktičkom jedinstvu i kolektivnoj odgovornosti;
  5. prizna potreba za jasnim programom za ostvarivanje socijalne revolucije.


Nakon duge rasprave, izvorni su prijedlozi djelomično modificirani. Međutim, ništa se nije postiglo jer je policija prekinula sastanak i uhitila sve prisutne. Mahno se našao u opasnosti deportacije, što je uspjela spriječiti samo kampanja koju su vodili francuski anarhisti. Ali prijedlog da se stvori "Međunarodna federacija revolucionarnih anarhokomunista" je osujećen i neki od sudionika konferencije su ga odbili odobriti.

Novi napadi na "Platformu" došli su od Fabbria, Berneria, anarhističkog povjesničara Maxa Nettlaua i slavnog talijanskog anarhista Malateste. Grupa Dielo Trouda je odgovorila "Odgovorom konfuzionistima anarhizma" i osim toga izjavom Aršinova o "Platformi" 1929.  Aršinov se 1933., ogorčen reakcijama na "Platformu" vratio u SSSR. Optužen je za "pokušaj obnove anarhizma u Rusij" i pogubljen 1937. tijekom Staljinovih čistki.

"Platforma" se nije uspjela učvrstiti na međunarodnoj razini, ali je utjecala na nekoliko pokreta. U Francuskoj je situacija bila obilježena nizom raskola i saveza, pri čemu su "Platformisti" ponekad kontrolirali glavnu anarhističku organizaciju, u drugim su pak slučajevima bili prisiljeni otići i osnovati vlastite grupacije. U Italiji su pristaše "Platforme" pokrenuli mali "Unione Anarcocomunista Italiana" koji se uskoro raspao. U Bugarskoj je rasprava o organizaciji uzrokovala rekonstituciju Anarhokomunističke federacije Bugarske (F.A.C.B.) na temelju "konkretne platforme" "za trajnu i strukturiranu posebnu anarhističku organizaciju" "izgrađenu na načelima i taktikama slobodarskog komunizma". Međutim, tvrdolinijaški "Platformisti" su odbili priznati novu organizaciju i napali su je u svojem tjedniku "Probuzhdane" prije nego što se uskoro nakon toga raspala. 

Slično tome je u Poljskoj Anarhistička federacija Poljske (AFP) priznala uništenje kapitalizma i države putem klasne borbe i socijalne revolucije i stvaranje novog društva utemeljenog na vijećima radnika i seljaka i posebnu organizaciju izgrađenu na teorijskom jedinstvu, ali je odbacila "Platformu" s obrazloženjem da ima autoritarne težnje. U Španjolskoj, kao što je Juan Gómez Casas napisao u svojem djelu "Anarhistička organizacija – povijest F.A.I.-a": "Španjolski je anarhizam zanimalo zadržavanje i povećavanje utjecaja koji je imao od vremena prvog dolaska Internacionale u Španjolsku". Španjolski anarhisti toga vremena nisu se morali brinuti oko izlaska iz izolacije i natjecanja s boljševicima. U Španjolskoj je utjecaj boljševika još uvijek bio slab. "Platforma" jedva da je utjecala na španjolski pokret. Kada je 1927. osnovana anarhistička organizacija "Federación Anarquista Ibérica", o "Platformi" se nije moglo raspravljati, iako je bila na dnevnom redu, jer još nije bila prevedena. Kao što je J. Manuel Molina, tada sekretar anarhističkih grupa u Francuskoj koje govore španjolski kasnije napisao Casasu: "Platforma Aršinova i drugih ruskih anarhista je imala vrlo slab utjecaj na pokret u egzilu, kao i unutar zemlje... "Platforma" je bila pokušaj da se obnovi, da se da veći značaj i sadržaj međunarodnom anarhističkom pokretu u svjetlu Ruske revolucije. Danas mi se, nakon našeg iskustva, čini da njihov rad nije dobio pažnju koju je zaslužio."

Svjetski je rat omeo razvoj anarhističkih organizacija, ali se kontroverza oko "Platforme" ponovo pojavila s osnivanjem Fédération Communiste Libertaire u Francuskoj i Gruppi Anarchici di Azione Proletaria u Italiji u ranim 50-ima. Obje su koristile „Platformu” kao referentnu točku (postojala je i mala Federación Comunista Libertaria koju su osnovali španjolski prognanici). Nakon toga je kasnih 60-ih / ranih 70-ih uslijedilo osnivanje grupa kao što su Organisation of Revolutionary Anarchists u Britaniji i Organisation Révolutionnaire Anarchiste u Francuskoj.

"Platforma" ostaje vrijedna povijesna referenca kada klasno svjesni anarhisti, težeći prema većoj učinkovitosti i izlazu iz političke izolacije, stagnacije i zbrke, traže odgovore na probleme s kojima su suočeni.

Nick Heath, 1989.



S ubrzanim rastom anarhizma nakon pada Berlinskog zida, Platforma je ponovno postala važan dokument za grupe i pojedince koji nastoje nadvladati anti-organizacijske težnje jednog dijela novog anarhizma.

U veljači 2001., utjecaj Platforme je veći nego ikada s prijevodima na turski, poljski, švedski, francuski, hebrejski, španjolski, portugalski, nizozemski i talijanski, na internetu. U Istočnoj Europi i Južnoj Americi su se pojavile nove grupe koje su vrlo često "iznova  izmislile" središnje ideje Platforme prije nego što su otkrile povijesni tekst. Postoje anarhističke grupe u Francuskoj, Italiji, Urugvaju, Libanonu, Švicarskoj, Britaniji, Poljskoj, Irskoj, Brazilu, Argentini, Čileu, SAD-u, Kanadi i Češkoj koje temelje neke od svojih trenutnih organizacijskih metoda na nekim idejama Platforme.

Andrew Flood
, veljača 2001.


<< PREDHODNA    POČETAK    SLJEDEĆA >>

 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.