hosting menu left
hosting menu right

logo
Sindikalni prosvjedi, Zagreb, travanj 2008., MASA
Početna Arhiv Biografije Voltairine de Cleyre
Voltairine de Cleyre PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 08 Listopad 2009 23:26
Rodila se u malom selu u državi Michigan 1866. godine. Kada je imala samo 13 godina, njezina siromašna obitelj prisiljava je na obrazovanje u kršćanskom samostanu. Taj samostan je mrzila jer su je prisiljavali da radi ono što ne želi. Nakon toga donijela je značajnu odluku da nikada neće lagati pa makar bila i osuđena.

Sa 17 godina izašla je iz samostana i potpuno odbacila vjerske dogme i licemjerje. S 19 godina održala je predavanje o životnom djelu Thomasa Painea na Paineovom komemoracijskom skupu gdje je čula govor Clarencea Darrowa o socijalizmu. Tako je i prihvatila socijalizam, ali ga je odbacila nakon šest tjedana kada je napokon otkrila anarhizam. Niti jedna varijanta anarhizma nije joj potpuno odgovarala, pa je na kraju sastavila svoju. Kao i na Emmu Goldman, žrtve s Haymarketa jako su utjecale na Voltairine i to je bio glavni poticaj njezinom okretanju prema anarhizmu. Godine 1888. pridružila se anarhističkome pokretu, strastveno se posvećujući ostvarivanju slobode do kraja svojeg života. Emma joj je rekla da se ljubav prema slobodi nikada ne može izmiriti s idejom državnog socijalizma.

Ubrzo je upoznala Benjamina Tuckera, anarhista individualista koji je od 1881. do 1900. godine bio urednik i izdavač glavnog anarhističkog newslettera „Liberty“. Neko vrijeme je i sama bila individualistkinja... Međutim, kasnije je Voltairine prihvatila mutualizam. Smatrala je da je mutualizam, u kojem bi slobodna radnička udruženja ukinula postojanje poslodavaca, sinteza socijalizma i individualizma.

Postala je pacifistkinjom i velikom protivnicom zatvora. Budući da se već davno odrekla licemjerja, nije tužila čovjeka koji je na nju pokušao izvesti atentat. Također, poticala je pomirljivost između različitih metoda i načina ostvarivanja slobode jer su se anarhisti na početku stoljeća sukobljavali oko nenasilnih metoda i konfrontacijske taktike. Stala je i u obranu onih koji odaberu ubojstvo okrutnih vladinih dužnosnika. Smatrala je da su oni plemeniti i uzvišeni u svojim idealima, ali su ih korupcija i nepravda kojom su okruženi natjerali na takva nasilna djela.

Jedan od najboljih eseja Voltairine de Cleyre je "Anarchism" (1901). U njemu definira anarhizam kao slobodu od prisile. U njezinom drugom eseju, "Anarchism and American Traditions", nastojala je pokazati da su anarhisti i borci protiv autoriteta bili osnivači Amerike. Esej uključuje i snažan napad na vladinu kontrolu obrazovnog sustava. Vjerojatno pretjeruje kada govori o anarhističkim korijenima osnivača Amerike, ali njezin stil i citati Jeffersonove Deklaracije nezavisnosti zanimljiv su materijal i današnjim anarhistima. Smatrala je da "ne postoji ništa neanarhističko u ovim podkategorijama sve dok element prisile ne obvezuje osobe koje ne žele ostati u zajednici s čijim se ekonomskim uređenjem ne slažu".

Voltairine de Cleyre je bila i pjesnikinja, izvanredna govornica i neumorna spisateljica. Usprkos financijskim okolnostima koje su je prisiljavale da puno radi i usprkos nesretnom životu koji uključuje nekoliko pokušaja samoubojstva, u svojem je kratkom životu stvorila stotinjak pjesama, eseja i priča. Emma je smatrala da se Voltairineina proza odllikuje savršenom jasnoćom misli i originalnim izrazom. Nažalost, samo jedna zbirka njezinih radova, nazvana "The Selected Works of Voltairine de Cleyre" (urednik joj je bio Berkman), objavljena je u časopisu Mother Earth 1914. godine.

Najvažnija tema njezinih govora bila je ravnopravnost spolova. Zapravo, njezin cijeli život bio je pobuna protiv sistema muške dominacije koji je, poput svih ostalih oblika tiranije i eksploatacije, bio potpuno suprotan njezinom anarhističkom duhu. Zbog toga i ne čudi što je neobična i izvanredna žena poput nje bila feministkinja. Jedna od njezinih omiljenih tema bila je pitanje braka. Premda je cijenila ljubav, potpuno je odbacivala formalan brak, a udanu ženu smatrala je okovanim robom.

Umrla je od meningitisa 20. lipnja 1912. godine u bolnici St. Mary's of Nazareth u Chicagu.
 
Centar za anarhističke studije, listopad 2009. 
 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.