hosting menu left
hosting menu right

logo
Sindikalni prosvjedi, Zagreb, travanj 2008., MASA
Početna Arhiv Biografije Aleksandar Berkman
Aleksandar Berkman PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 08 Listopad 2009 13:00
Aleksander Berkman (21. 11. 1870. - 28. 07. 1936.) bio je ruski pisac i aktivist koji je većinu svojeg života proveo u SAD-u gdje je bio jedan od vodećih predstavnika anarhističkoga pokreta. Bio je usko povezan s Emmom Goldman s kojom je surađivao.
 
Berkman je rođen kao Ovsei Osipovich Berkman u Vilniusu (Litva), kao sin imućnog židovskog poslovnog čovjeka. Odrastao je u St. Petersburgu u Rusiji gdje je postao poznat kao Aleksander (jedno od najuobičajenijih ruskih imena), a kasnije među svojim prijateljima kao Saša (nadimak za Aleksandera). Roditelji su mu umrli kada je bio jako mlad, pa je sa sedamnaest emigrirao u SAD.
 
Ubrzo nakon dolaska u SAD, Berkman se upleo u politički aktivizam i jako zainteresirao za anarhizam kroz kampanju za oslobađanje zatvorenika uhićenih 1886. zbog tzv. "Haymarketške afere“. Berkman je u New Yorku imao romansu s Emmom Goldman, ruskom imigranticom koja je radila u tekstilnoj industriji i kasnije postala anarhističkim vođom. Berkman i Goldman su ostali zajedno do kraja svojih života.  
 
Na Berkmana i Goldman među prvima je utjecao anarhist Johann Most. U dobi od 22. godine (1882.), Berkman je pod udjecajem Mostove propagande djelom pokušao ubiti poznatog industrijalca Henry Clay Fricka koji je bio vlasnik željezare u Homesteadu (Pennsylvania). Amalgamated Iron (Udruženo Željezo) i Sindikat metalaca su pozivali svoje ljude na prosvjed pred Homesteadsku čeličanu koja je bila u vlasništvu Hernry Fricka i Andrew Carnegiea. Frick je donio kontroverznu odluku i zaposlio 300 štrjakolomaca iz Pinkertonove detektivske agencije i postavio ih na naoružane barake. Štrajkaši su ih iščekivali i ubrzo je počela borba koja je trajala cijeli dan. Desetero ljudi je poginulo, a šesnaest ih je ranjeno. Nakon što je uspio doći do Frickovog ureda, Berkman ga je dva puta iz pištolja pogodio u vrat, promašujući trećim metkom, i dva ga je puta ubo otrovanim nožem, ali Frick je preživio napad. Berkman je optužen za pokušaj ubojstva i osuđen na 22 godine zatvora, od čega je odslužio samo 14 i to većinom na uvjetnoj. Iz zatvora je pušten u svibnju 1906.
 
Nakon što je pušten na slobodu, Berkman se, shrvan i slomljen godinama zatvora, pridružuje Emmi Goldman koja je postala jednom od vodećih anarhistkinja u SAD-u. Od 1908. do 1915. pomaže joj oko časopisa Mother Earth, a od 1916. do 1917. u San Franciscu objavljuje svoj časopis The Blast. Nakon toga se opet udružuje s Emmom Goldman u dnevniku Mother Earth's Bulletine. Berkman je za to vrijeme držao i predavanja, podučavao i pomagao nezaposlenim ljudima, a vodio je i kampanju za građanska prava. Napisao je knjigu o svojem boravku u zatvoru "Zatvorska sjećanja jednog anarhista" (The Prison Memoirs of an Anarchist) koja mu je pomogla da zaboravi bolna iskustva i okrene novu stranicu u životu.  
 
Od 1914., Berkman i Goldman bili su protiv Prvog svjetskog rata, a 1917., kada se SAD uključio, bili su optuženi za urotu i zatvoreni od 1917. do 1919. godine. Te iste 1919. su zajedno s još tisućama ljevičara bili deportirani u Sovjetski savez.
 
I Berkman i Goldman su podupirali boljševike koji su nakon Oktobarske revolucije 1917. došli na vlast u Rusiji, ali su se, dvije godine živeći u SSSR-u, razočarali boljševičkom vlašću. Brutalno gušenje pobune u Kronstadtu (ožujak 1921.) nagnalo ih je na emigriranje u Njemačku.  
 
Sljedeće su godine proveli pišući protiv Ruske Komunističke partije, tvrdeći da su izdali svaku socijalnu revoluciju. Cijelo su se vrijeme trudili uvjeriti međunarodne anarhiste i anarhosindikaliste da ne sudjeluju u Trećoj Internacionali koju su kontrolirali Rusi. Pisali su gomile članaka protiv SSSR-a, ali većina ljevičarskih izdavača odbijala ih je objavljivati jer su bili protiv boljševika. U sklopu te kampanje, Berkman je objavio knjigu "Boljševički mit" u kojoj govori o svojem iskustvu u postrevolucionarnoj Rusiji i razočaranju u boljševičku vlast. Knjiga je jako cjenjena zbog svojih literarnih, kao i dokumentarnih kvaliteta.  
 
Berkman je zadnje godine proveo u Francuskoj, živeći skoromno kao izdavač i prevoditelj, usprkos svojoj slavi kao izuzetan govornik i pisac. Njegovo glavno djelo iz toga razdoblja bilo je "Sada i kasnije: Abeceda anarhokomunizma", objavljeno 1929. godine. Knjiga je kasnije objavljena pod nazivom "Što je anarhokomunizam?" i na kraju kao "Što je anarhizam?". Djelo "Što je anarhizam?" postalo je jednim od najlakših uvoda u anarhizam i zacijelo najboljim Berkmanovim djelom.  
 
Pateći zbog lošeg zdravlja, Berkman se podvrgao dvjema neuspjelim operacijama prostate. U neprekidnoj patnji i prisiljen živjeti od pomoći prijatelja, Berkman je 1936. počinio samoubojstvo, samo tjedan dana prije Španjolske revolucije. 
 
Priredio: Juraj Katalenac
Centar za anarhističke studije, listopad 2009. 
 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.